Zašto ova lokacija? Šta se zaista gradi? I kakva infrastruktura ovdje nastaje?
Oko planiranog radio-relejnog stuba na Falkensteinerwegu u Brunn am Gebirge posljednjih sedmica razvila se intenzivna javna rasprava.
U medijskim izvještajima i na platformi OpenPetition se pritom djelimično govori o „42-metarskom rešetkastom stubu“, „odašiljaču“ ili „stubu za mobitele“.
Zapravo se radi o infrastrukturnom projektu koji treba razmatrati znatno specifičnije s tehničke strane.
Ovim člankom zato želimo transparentno prikazati kako je lokacija nastala, koja infrastruktura stoji iza nje, zašto je visina potrebna i koje funkcije objekat treba ispunjavati.
Pritom nam izričito nije cilj lično kritikovati susjede s drugim interesima.
Cilj je stvoriti zajedničku osnovu činjenica za raspravu.
1. Šta se zaista gradi?
Planira se oko 45 metara visok rešetkasti stub na zemljištu na Falkensteinerwegu.
U javnoj raspravi se djelimično govori o 42 metra. I aktuelna OpenPetition koristi tu oznaku. Javno izvještavanje i projektna dokumentacija, nasuprot tome, odnose se na visinu od oko 45 metara. (openPetition)
Za ocjenu konkretnog projekta naravno su mjerodavni podneseni planski dokumenti.
Stub je sastavni dio komunikacijske infrastrukture i treba se koristiti posebno za usmjerene radio-veze.
Dakle, ne radi se jednostavno o izgradnji izolovanog stuba bez postojeće infrastrukture.
Lokacija je naprotiv dio tehničke infrastrukture koja je rasla dugi niz godina.
2. Je li to „stub za mobitele“?
Ova oznaka se u javnoj raspravi stalno iznova koristi.
Ona, međutim, stvara određenu sliku: klasična lokacija za mobilnu mrežu koja se podiže prvenstveno radi pokrivanja mobilnih telefona.
To nije tehnički opis ovdje planiranog projekta.
Bitna svrha planirane lokacije leži u radio-relejnim vezama između definiranih lokacija.
Kod radio-relejne veze podaci se prenose snažno usmjerenim radio-vezama između određenih protustanica.
Stub tako služi kao tehnički sastavni dio komunikacijske mreže.
Oznaka „odašiljački stub“ doduše u principu opisuje građevinu s radio-antenama, ali ništa ne govori o tome koja se radio-tehnika na njoj koristi i koju funkciju ispunjava infrastruktura iza nje.
3. Zašto stub mora biti visok oko 45 metara?
Visina nije odluka po principu „što više, to bolje“.
Kod radio-relejne veze moraju biti ispunjeni konkretni tehnički preduvjeti.
To, između ostalog, uključuje:
- položaj protustanica,
- potrebna optička vidljivost,
- teren i izgrađenost,
- takozvana Fresnelova zona,
- položaj i visina antena,
- frekvencija i tehničke osobine radio-dionice,
- kao i potrebna raspoloživost veze.
Radio-relejna dionica se stoga ne može jednostavno uporediti s bilo kojom radio-vezom.
Visina stuba proizlazi iz potrebnog pozicioniranja antena za predviđene radio-dionice.
4. Jedna posebnost: radio-relejne antene zrače vrlo ciljano
Još jedna važna tačka u javnoj raspravi dosad se jedva objašnjava.
Radio-relejne antene nisu svesmjerne.
Antene koje se koriste ciljano usmjeravaju radio-energiju u smjeru dotične protustanice.
Kod predviđenih radio-relejnih antena ugao otvora glavnog smjera zračenja iznosi samo otprilike 1 stepen.
To znači:
Antena ne treba pokrivati neposrednu okolinu oko stuba.
Treba doprijeti do određene protustanice u daljini.
I zbog toga visina stuba igra važnu ulogu.
Što se antena montira više, to je veća vertikalna udaljenost između glavnog smjera zračenja i područja neposredno ispod odnosno oko stuba.
Pojednostavljeno rečeno:
Stub nije visok zato da bi se što više radio-energije zračilo u stambeno područje. Antena se montira visoko da bi željena radio-dionica tehnički funkcionisala.
Konkretna situacija imisija naravno zavisi od frekvencije, snage odašiljanja, tipa antene, pojačanja antene, usmjerenja i tehničkih pogonskih parametara.
Za konkretnu ocjenu su stoga mjerodavni odgovarajući tehnički proračuni, stručni nalazi i, po potrebi, mjerenja.
5. Zašto je lokacija uopće tamo?
Današnju lokaciju Biricon nije jednostavno jednostrano odabrao.
U okviru prvobitnog planiranja konkretna lokacija je razgovarana s neposredno pogođenim susjedom.
Pritom je čak postojao drugi prijedlog s naše strane.
Prvobitno bismo stub radije postavili dalje prema našoj vlastitoj zgradi.
Susjed je, međutim, želio jednu konkretnu drugu poziciju.
Uvažili smo tu želju i željenu poziciju smo odgovarajuće dali prikazati u planu.
Iz toga nastali projektni plan za podnošenje potom su potpisali susjed i njegova supruga.
Na toj osnovi projekt je dalje planiran i naposljetku je pokrenut postupak odobravanja.
U tom trenutku za nas nije bilo povoda pretpostavljati da će se zajednički planirana lokacija kasnije u principu osporavati.
6. Šta se desilo potom?
Tek u kasnijem toku situacija se promijenila.
Nakon što je konstrukcija stuba već bila isporučena i nakon što su počeli radovi na pripremi lokacije temelja odnosno na provjeri uvjeta tla prema geotehničkom nalazu, izričito je uložen prigovor protiv projekta.
Pritom je, između ostalog, izražena bojazan od znatnog umanjenja vrijednosti susjednog zemljišta.
Nakon toga je nastala građanska inicijativa protiv projekta i počeo je današnji javni spor.
Ovu hronologiju ne dokumentujemo da bismo lično ocjenjivali susjeda.
Ona je relevantna zato što u aktuelnoj raspravi djelimično nastaje dojam da smo lokaciju odredili bez prethodnog dogovora s neposredno pogođenima.
To ne odgovara historiji nastanka koju smo mi dokumentovali.
7. Kako je projekt javno prikazan?
U javnoj raspravi se zamisao često skraćeno naziva „42-metarski rešetkasti stub“ ili „45-metarski odašiljački stub“.
Građanska inicijativa projekat, između ostalog, opisuje kao dodatni rešetkasti stub na privatnom zemljištu u stambenom području. I politička rasprava preuzima ovaj prikaz. (openPetition)
Problem kod ovog skraćenog opisa nije u tome da je visina stuba pogrešna ili da se ne radi o građevini s radio-antenama.
Problem je u tome što se time stvarna tehnička funkcija infrastrukture jedva vidi.
Stub je u prvom redu samo vidljiva građevina.
Presudno je koja se infrastruktura na njemu pokreće i koju svrhu ispunjava.
8. Infrastruktura iza toga postoji već mnogo godina
Historija ove infrastrukture seže znatno dalje unazad od aktuelnog projekta stuba.
Biricon podržava izgradnju i rad FunkFeuer infrastrukture u regiji još od 2006.
Od 2015. prema našoj dokumentaciji postoji optičko povezivanje preko ASFINAG infrastrukture sve do Vienna Internet eXchange.
Od 2017. vatrogasni toranj se koristi kao važna distribucijska lokacija za Funkfeuer. Eksperimentalna mreža koja svim učesnicima/građanima besplatno pruža internet
Vatrogasci putem ove infrastrukture dobijaju besplatan internet od Biricona.
2025. je backbone veza dalje proširena i nadograđena na 10-Gbit/s dark-fiber vezu prema data-centru E-Shelter/NTT.
Distribucija se odvija redundantno preko postojeće infrastrukture.
Planirani stub stoga nije početak potpuno nove mreže.
On je dio daljeg razvoja infrastrukture koja je nastajala tokom mnogo godina.
9. Kakvu ulogu igra FunkFeuer?
FunkFeuer je slobodna community mreža.
Biricon već mnogo godina podržava ovu infrastrukturu i u tu svrhu, između ostalog, stavlja na raspolaganje tehničku infrastrukturu i lokacije.
Planirana infrastruktura stuba stoga je i u vezi s daljim razvojem ove slobodne komunikacijske infrastrukture.
Projekat se stoga ne sastoji isključivo od opskrbe pojedinačnih komercijalnih klijenata.
10. Kakve to veze ima s pripremom za blackout?
Komunikacija je bitan preduvjet da preduzeća, organizacije i općine ostanu sposobni za djelovanje i tokom dugotrajnijih ispada.
Na poslovnoj lokaciji Biricona zato već postoje različite komponente za što veću sigurnost od ispada.
To, između ostalog, uključuje:
- Fotovoltaika
- Baterijski spremnik od oko 400 kWh
- Dizel rezervno napajanje
- redundantne mrežne veze
- Dark-fiber veza
- vlastiti serveri i infrastrukturne komponente
- Sistemi za sigurnosne kopije i disaster recovery
Tehnička infrastruktura tako treba moći raditi što duže i pri dugotrajnijim ispadima.
Planirani stub je sastavni dio ovog većeg infrastrukturnog koncepta.
On naravno nije „civilna zaštita“.
Ali robusna komunikacijska infrastruktura u slučaju krize i blackouta može predstavljati važnu tehničku osnovu.
11. Šta je s mogućim zdravstvenim učincima?
I ovo pitanje shvatamo ozbiljno.
Kod radio-uređaja moraju se poštovati važeći zakonski i tehnički zahtjevi.
Kod radio-relejnog uređaja pored toga je presudna konkretna karakteristika zračenja.
Korištene usmjerene antene snažno usmjeravaju radio-energiju prema dotičnoj protustanici. Kod predviđenih antena ugao otvora glavnog smjera zračenja iznosi oko 1 stepen.
Glavni smjer zračenja stoga ne ide okomito prema dolje na zemljište, nego se ciljano usmjerava na dotičnu protustanicu.
To je i jedan od razloga zašto je visina stuba tehnički relevantna.
Činjenica da je stub visok 45 metara stoga ne znači da ispod stuba nastaje odgovarajuće visoko radio-opterećenje.
Za konkretnu ocjenu, međutim, uvijek treba uzeti u obzir stvarno korištene antene, frekvencije, snage odašiljanja, usmjerenja i odgovarajuće proračune odnosno mjerenja.
Zato ne želimo ni paušalno odbacivati zdravstvene bojazni ni iznositi nedokazane zdravstvene tvrdnje.
Presudne su tehničke činjenice.
12. Šta je s izgledom naselja?
Izgled naselja je legitiman dio rasprave.
45 metara visok rešetkasti stub je vidljiv. To ne osporavamo.
Ipak, razmatranje izgleda naselja trebalo bi uzeti u obzir i stvarnu buduću okolinu lokacije.
Direktno iza planiranog stuba, u vezi s A21, predviđen je zid za zaštitu od buke planirane visine od oko 14 metara. Prema sadašnjem planiranju njegova realizacija treba uslijediti od 2027. odnosno 2028.
Time će se neposredna okolina lokacije ionako znatno promijeniti.
Zid za zaštitu od buke će sam predstavljati oko 14 metara visoku, razvučenu i time površinski znatno upečatljiviju građevinu.
S našeg stanovišta je stoga smisleno pitanje izgleda naselja ne ocjenjivati na osnovu izolovanog prikaza stuba, nego na osnovu cjelokupne buduće okoline.
Stub ne stoji u neizmijenjenom pejzažu.
Nalazi se u neposrednoj blizini postojeće autocestovne infrastrukture i ispred planirane velikopovršinske mjere zaštite od buke.
Realistična vizualizacija stoga ne bi trebala prikazivati samo stub danas, nego i buduću planiranu okolinu.
13. „Zašto jednostavno ne uzeti neku drugu lokaciju?“
Ovo pitanje je razumljivo.
Alternativna lokacija, međutim, nije automatski tehnički pogodna samo zato što leži izvan stambenog područja.
Da bi radio-relejna dionica funkcionisala, između ostalog moraju biti ispunjeni sljedeći preduvjeti:
- dovoljna radio-vidljivost
- odgovarajuća visina
- odgovarajuća protustanica
- dovoljna Fresnelova zona
- odgovarajuće planiranje frekvencija
- napajanje strujom
- mrežno odnosno optičko povezivanje
- sigurnost od ispada
- tehnička mogućnost opremanja
- mogućnost odobrenja
Lokacija stoga na karti može izgledati privlačno, a tehnički ipak biti nepogodna.
Osim toga bi se alternativna površina morala potpuno iznova opremiti infrastrukturom.
Postojeća infrastruktura na planiranoj lokaciji već raspolaže bitnim preduvjetima za visokoraspoloživ rad.
Sama OpenPetition kao argument za navodi da bi alternativna lokacija bila povezana sa znatnim dodatnim troškovima opremanja infrastrukturom. (openPetition)
14. „Pa već postoje internet i mobilna mreža“
Da.
Pitanje, međutim, nije raspolaže li Brunn am Gebirge u principu internetom i mobilnom mrežom.
Pitanje glasi:
Koji su komunikacijski putevi u konkretnom slučaju na raspolaganju, koliko su redundantni i koje dodatne radio-dionice su potrebne za postojeću odnosno buduću infrastrukturu?
Postojeća mobilna mreža, na primjer, automatski ne zamjenjuje namjensku radio-relejnu vezu između dvije određene lokacije.
Isto tako jedna pojedinačna optička veza automatski ne zamjenjuje redundantnu radio-dionicu.
Različite tehnologije ispunjavaju različite zadatke.
15. Šta je s tvrdnjom da se radi samo o komercijalnom projektu?
Biricon je preduzeće i naravno pruža komercijalne komunikacijske usluge.
Istovremeno oko postojeće infrastrukture postoje dodatne funkcije.
To, između ostalog, uključuje:
- Podrška FunkFeueru
- Opskrba internetom lokacije vatrogasaca
- redundantni komunikacijski putevi
- Infrastruktura za klijente
- planirano umrežavanje dodatnih lokacija
- Sigurnost od ispada i rezervno napajanje
Komercijalne i infrastrukturne funkcije se stoga međusobno ne isključuju.
16. Šta zapravo govore brojke peticije?
Aktuelna OpenPetition ima 309 potpisa.
Od toga se 219 pripisuje Brunn am Gebirge, 65 dolazi iz drugih regija, a 25 je označeno kao tajno. Statistika osim toga 201 potpis direktno pripisuje Brunn am Gebirge; ostali potiču, na primjer, iz Perchtoldsdorfa, Liesinga, Maria Enzersdorfa i Mödlinga. (openPetition)
Ove brojke pokazuju da tema izaziva interes i izvan neposredne lokacije.
One, međutim, ne govore ništa o tome poznaju li pojedini podržavatelji u potpunosti tehničku funkciju projekta ili koja lična motivacija stoji iza potpisa.
I zbog toga smatramo smislenim stvarno informisanje o projektu.
17. Shvatamo ozbiljno brige susjeda
Ne očekujemo da svaki susjed pozdravi 45-metarski stub u svojoj okolini.
Takva građevina mijenja neposredno okruženje.
I pitanje izgleda naselja je legitimno.
Ono što bismo, međutim, željeli jeste rasprava u kojoj se uzimaju u obzir sve bitne informacije.
Tu ne spada samo visina stuba.
Tu spadaju i:
- stvarna tehnička funkcija,
- historija nastanka lokacije,
- već postojeća infrastruktura,
- zahtjevi radio-relejnih dionica,
- sigurnost od ispada,
- buduća okolina,
- planirani zid za zaštitu od buke,
- kao i pitanje koje alternative tehnički zaista funkcionišu.
18. Naš cilj
Ne želimo nikoga uvjeravati da odustane od ličnih bojazni.
Želimo, međutim, spriječiti da se složena tehnička infrastruktura ocjenjuje isključivo na osnovu slike „45-metarskog stuba za mobitele u vrtu“.
Planirani stub je vidljiv sastavni dio znatno većeg infrastrukturnog projekta.
Infrastruktura iza njega rasla je tokom mnogo godina.
FunkFeuer, optika, radio-relej, redundancija, rezervno napajanje i mogućnost komunikacije otpornije na krize dio su ovog cjelokupnog konteksta.
Istovremeno prihvatamo da se postavljaju pitanja o izgledu naselja, neposrednom susjedstvu i konkretnoj izvedbi.
Ta pitanja treba odgovarati na osnovu planske dokumentacije, tehničkih podataka i stručnih nalaza – a ne na osnovu pretpostavki.
Transparentnost umjesto parola
Javna rasprava je pokazala koliko se brzo složen tehnički projekat može svesti na nekoliko pojmova.
„42-metarski stub.“
„45-metarski odašiljački stub.“
„Stub za mobitele.“
„Stambeno područje.“
Svaki od ovih pojmova opisuje samo mali dio cjelokupne slike.
Zato želimo otkriti cijelu priču i tehničku pozadinu.
Ovaj članak treba se stalno dopunjavati kad budu dostupne nove provjerljive informacije.
Pitanja o projektu su izričito dobrodošla.
Naš zahtjev je stvarna rasprava na osnovu stvarnih tehničkih i planskih činjenica.
Biricon IT Services GmbH
Brunn am Gebirge