Hakiranje, krađa podataka lažnim porukama i internetsko zlostavljanje – svake godine stotine tisuća potrošača u Austriji postaju žrtve kibernetičkog kriminala. Posljedice su ponekad goleme, a počinitelji iskorištavaju anonimnost na internetu.
Broj prijava u većini područja kriminala, poput provala u stambene objekte ili gospodarskog kriminala, i dalje je visok. No prema podacima austrijskog Saveznog kriminalističkog ureda, broj prijava kibernetičkog kriminala u 2016. godini porastao je za 30,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, na nešto više od 13.000 slučajeva.
Kibernetički kriminal može pogoditi svakoga
Danas svaki korisnik interneta može postati žrtva kibernetičkog kaznenog djela – iako mnogi pojedinci, pa i cijela poduzeća, to ne žele prihvatiti. Čovjek je i ostaje najslabija karika. Financijske štete koje pritom nastaju goleme su. U Austriji se svake godine prouzroči šteta od više milijuna eura, objašnjava Wolfram Littich, predsjednik uprave grupe Allianz u Austriji i potpredsjednik austrijskog udruženja osiguravatelja VVO. Kako pokazuje nedavno istraživanje austrijskog Vijeća za sigurnost prometa (KFV), u Austriji je velik broj neprijavljenih kibernetičkih kaznenih djela i šteta koje iz njih proizlaze. Tako 24 posto ispitanika navodi da su posljednjih godina bili žrtve kibernetičkog kaznenog djela i pritom pretrpjeli štetu.
Visoke financijske štete i dugoročne psihičke posljedice
Ako se ti podaci preračunaju na stanovništvo koje se aktivno koristi internetom (oko 4,2 milijuna ljudi u Austriji), to znači da je najmanje milijun ljudi u Austriji posljednjih godina pretrpjelo financijsku štetu ili psihičke posljedice zbog barem jednog takvog slučaja. "Prema navodima žrtava, većinu financijskih šteta posljednjih godina prouzročili su virusi i prijevare s isporukom robe", objašnjava direktor KFV-a Othmar Thann. Prema istraživanju KFV-a provedenom na više od 2.400 osoba, financijska je šteta osobito velika kod krađe osjetljivih podataka (krađe identiteta). Pritom žrtve procjenjuju prosječnu štetu na oko 1.200 eura. I žrtve internetskih prijevara ponekad trpe velike financijske gubitke. U poduzećima takve štete brzo mogu dosegnuti milijunske ili milijardske iznose čim osjetljivi podaci neovlašteno dospiju u tuđe ruke.
Mala poduzeća posebno su ugrožena
Oštećeni navode da je nastala šteta u prosjeku iznosila 480 eura. No internetski kriminal nema uvijek samo financijske posljedice, već i psihičke posljedice mogu biti goleme: u istraživanju KFV-a 72 posto oštećenih navodi da je zbog pretrpljenog incidenta doživjelo teške do umjerene psihičke i emocionalne poteškoće. Najizraženije psihičke posljedice imaju žrtve narušavanja psihičkog integriteta (mobinga) i krađe identiteta. Da kibernetički kriminal ne pogađa samo fizičke osobe, pokazuje i aktualno istraživanje revizorske tvrtke KPMG. Tako 30 posto anketiranih poduzeća navodi da su već pretrpjela štetu zbog kibernetičkog kaznenog djela. „I mala i srednja poduzeća, kao i velike korporacije, moraju dodatno osvijestiti važnost kibernetičke sigurnosti”, objašnjava Andreas Tomek, partner u KPMG-ovu odjelu za savjetovanje. „Poduzećima je potreban cjelovit pristup kako bi se mogla učinkovito suočiti s izazovima kibernetičkog kriminala.” Potreban je integriran i uravnotežen pristup koji uz tehnologije uzima u obzir i ljude i procese. Kibernetička sigurnost jednostavno mora postati odgovornost najvišeg rukovodstva kako bi se poduzeća mogla obraniti od kibernetičkog kriminala.
Rješenja: