Hakiranje, phishing i internetsko zlostavljanje – svake godine stotine hiljada potrošača u Austriji postaju žrtve kibernetičkog kriminala. Posljedice su u nekim slučajevima ogromne, a počiniocima pogoduje anonimnost na internetu.
Broj prijava u većini oblasti kriminala, poput provala u stanove i kuće ili privrednog kriminala, i dalje je visok. Međutim, prema podacima austrijskog Saveznog kriminalističkog ureda, broj prijava kibernetičkog kriminala u 2016. godini porastao je za 30,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, na nešto više od 13.000 slučajeva.
Sajber kriminal može pogoditi svakoga
Danas svaki korisnik interneta može postati žrtva kibernetičkog kriminala – čak i ako mnogi ljudi i cijele kompanije to ne žele priznati. Čovjek je i ostaje najslabija karika. Finansijska šteta koja zbog toga nastaje ogromna je. U Austriji se svake godine prouzrokuje šteta od više miliona eura, objašnjava Wolfram Littich, predsjednik uprave grupacije Allianz u Austriji i potpredsjednik Austrijskog udruženja osiguravajućih društava VVO. Kako pokazuje aktuelno istraživanje austrijskog Vijeća za sigurnost saobraćaja (KFV), broj neprijavljenih slučajeva kibernetičkog kriminala i šteta koje iz njih proizlaze u Austriji je velik. Tako 24 posto ispitanika navodi da su u posljednjih nekoliko godina bili žrtve kibernetičkog kriminala i pritom pretrpjeli štetu.
Visoka finansijska šteta i dugoročne psihičke posljedice
Preračunato na stanovništvo aktivno na internetu (oko 4,2 miliona ljudi u Austriji), to znači da je u posljednjih nekoliko godina najmanje milion ljudi u Austriji pretrpjelo finansijsku ili psihičku štetu zbog barem jednog takvog incidenta. "Prema navodima pogođenih osoba, najveću finansijsku štetu u posljednjih nekoliko godina prouzrokovali su virusi i prevare prilikom dostave", objašnjava direktor KFV-a Othmar Thann. Prema istraživanju KFV-a, sprovedenom među više od 2.400 osoba, finansijska šteta je posebno visoka kod krađe osjetljivih podataka (krađa identiteta). Tako pogođene osobe prosječnu štetu procjenjuju na oko 1.200 eura. I oni koji su postali žrtve internetske prevare često snose visoku finansijsku štetu. Kod preduzeća ova šteta može brzo dostići milione ili čak milijarde, čim osjetljivi podaci nehotice dospiju u pogrešne ruke.
Mala preduzeća posebno su ugrožena
Oštećeni navode da je prosječan iznos pretrpljene štete 480 eura. Međutim, internetski kriminal nema uvijek samo finansijske posljedice; i psihičke posljedice mogu biti ogromne: u istraživanju KFV-a 72 posto oštećenih navodi da su zbog takvog incidenta pretrpjeli teške do umjerene duševne i emocionalne posljedice. Najteže psihičke posljedice trpe žrtve narušavanja psihičkog integriteta (mobinga) i krađe identiteta. Da kibernetički kriminal ne pogađa samo fizička lica, pokazuje i aktuelna studija revizorske kuće KPMG. Tako 30 posto anketiranih preduzeća navodi da su već pretrpjela štetu uslijed kibernetičkog krivičnog djela. „I mala i srednja preduzeća, kao i veliki koncerni, moraju dodatno razvijati svijest o kibernetičkoj sigurnosti“, objašnjava Andreas Tomek, partner u KPMG-u u oblasti savjetodavnih usluga. „Preduzećima je potreban sveobuhvatan pogled kako bi se mogla djelotvorno suočiti s izazovima kibernetičkog kriminala.“ Potreban je integriran i uravnotežen pristup koji uzima u obzir ljude i procese jednako kao i tehnologije. Kibernetička sigurnost jednostavno mora postati direktna odgovornost rukovodstva kako bi se preduzeća mogla odbraniti od kibernetičkog kriminala.
Rješenja: