Na upit više klijenata detaljnije smo proučili ovaj slučaj te ćemo se osvrnuti na tehničke aspekte dopisa, no ovo nije pravni savjet.
U drugom se odlomku tvrdi: „Nakon posjeta vašoj mrežnoj stranici moja je klijentica morala utvrditi da ste bez njezine privole proslijedili njezinu IP adresu 212.95.5.xxx društvu koje pripada američkom koncernu „Alphabet Inc.” ("Google"). ”
Ta tvrdnja nije točna iz sljedećih razloga:
Sve IP adrese navedene u dopisu dinamičke su i NAT IP adrese operatera Magenta / Telering. S tehničkog stajališta to znači da se iza jedne takve IP adrese nalazi više internetskih priključaka različitih korisnika s privatnim IP adresama, pa se na temelju te IP adrese ne može utvrditi identitet samog korisnika.
Svi fontovi koji se dohvaćaju s Googlea imaju postavku predmemoriranja. To znači da se, kada korisnik posjeti mrežnu stranicu koja upotrebljava određeni font, taj font pohranjuje na računalu (u predmemoriji preglednika) na 365 dana te se pri posjetu sljedećoj mrežnoj stranici više ne učitava ponovno s Googleova poslužitelja.
Svi zahtjevi upućeni Google Cloudu i njegovim statičkim sadržajima, odnosno slikama, CSS-u, fontovima, JavaScript datotekama, kartama i sličnome, preusmjeravaju se putem usluge pod nazivom Anycast-DNS u najbliži podatkovni centar. U našem je slučaju, kada se pristupa iz Austrije, to obično Frankfurt. (fra16s53-in-f3.1e100.net [142.250.185.227])
Ti poslužitelji podliježu GDPR-u i podatke smiju prosljeđivati trećim stranama samo uz privolu. Prema navodima Googlea, podaci o pristupima pohranjuju se isključivo u anonimiziranom obliku kako bi u skladu s propisima o zaštiti podataka pružao svoje usluge.Snimke zaslona prikazane u dopisu pokazuju samo da su Googleovi sadržaji ugrađeni u web-stranicu te izgled same stranice, ali ne i je li doista došlo do prijenosa podataka. U vezi s prosljeđivanjem podataka pogledajte točke 2 i 3.
Zbog navedenih razloga te su tvrdnje vrlo upitne, a analizom zapisnika poslužitelja na kojem su smještene web-stranice više klijenata utvrdili smo da se tim različitim i međusobno nepovezanim web-mjestima pristupalo u razmacima od nekoliko milisekundi.
Takvo ponašanje, uključujući izradu snimki zaslona, moguće je samo automatizacijom pomoću alata za indeksiranje weba i, primjerice, Googleovih ili Mozillinih alata za jedinično testiranje. Odgovarajući pozivi dokumentirani su na ovoj web-stranici:
Upotreba preglednika bez grafičkog sučelja za izradu snimki zaslona web-stranica
Dokumentacija API-ja za Google Chrome
Snimke zaslona u dopisu vjerojatno su izrađene pomoću alata Headless Google Chrome – proizvoda Googlea i njegova američkog koncerna Alphabet Inc ...
Upotreba Googleovih sadržaja uobičajena je praksa za ubrzavanje web-stranica zahvaljujući brzim poslužiteljima i ne bi smjela predstavljati kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) jer se podaci isporučuju s europskih poslužitelja.
Još jedna vrlo neobična pojedinost u ovom dopisu, koja upućuje na phishing velikih razmjera, jest činjenica da nije naveden poziv na broj za uplatu naknade štete. Pri uplati treba navesti samo „nagodba”, pa uplatu nije moguće jednoznačno povezati s predmetnim slučajem.
Ova masovna pisma poslana su putem usluge Austrijske pošte:
Slanje pisama putem interneta Post.at
Više informacija i najnovije vijesti o ovom slučaju dostupni su na: