Na upit više klijenata detaljnije smo razmotrili ovaj slučaj i u nastavku se osvrćemo na tehničke aspekte dopisa. Međutim, ovo ne predstavlja pravni savjet.
U drugom pasusu se tvrdi: „Nakon što je posjetila Vašu web-stranicu, moja klijentica je utvrdila da ste bez njene saglasnosti proslijedili njenu IP adresu 212.95.5.xxx jednom društvu iz američke grupacije „Alphabet Inc." ("Google"). “
Ova tvrdnja nije tačna iz sljedećih razloga:
Sve IP adrese navedene u dopisu su dinamičke i NAT IP adrese operatera Magenta / Telering. Tehnički gledano, to znači da iza jedne takve IP adrese stoji više internetskih priključaka različitih korisnika s privatnim IP adresama, pa se na osnovu te IP adrese ne može utvrditi identitet samog korisnika.
Svi fontovi koji se učitavaju s Googlea imaju definisano keširanje. To znači da se, kada korisnik posjeti web-stranicu koja koristi određeni font, taj font pohranjuje na računaru (u kešu preglednika) na 365 dana te se pri posjeti sljedećoj web-stranici više ne učitava ponovo s Googleovog servera.
Svi zahtjevi prema servisu Google Cloud i njegovim statičkim sadržajima – slikama, CSS-u, fontovima, JavaScript datotekama, usluzi Maps i sličnom – putem servisa pod nazivom Anycast-DNS preusmjeravaju se u najbliži podatkovni centar. U našem slučaju, za pristupe iz Austrije, to je obično Frankfurt. (fra16s53-in-f3.1e100.net [142.250.185.227])
Ovi serveri podliježu Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i smiju prosljeđivati podatke trećim stranama samo uz saglasnost. Prema navodima Googlea, podaci o pristupima pohranjuju se samo u anonimiziranom obliku kako bi u skladu s propisima o zaštiti podataka pružao svoje usluge.Snimci ekrana prikazani u dopisu pokazuju samo integraciju Googleovih sadržaja i izgled web-stranice, ali ne i da li je zaista došlo do prijenosa podataka. U vezi s prosljeđivanjem podataka pogledajte tačke 2 i 3.
Iz navedenih razloga ove su tvrdnje vrlo upitne, a analizom datoteka evidencije hosting servera na kojem se nalaze web-stranice više klijenata utvrdili smo da se tim različitim i međusobno nepovezanim hostovima pristupalo u razmacima od nekoliko milisekundi.
Takvo ponašanje, uključujući izradu snimaka ekrana, moguće je samo automatizacijom pomoću web-pretraživačkih robota i, naprimjer, Googleovih ili Mozillinih alata za jedinično testiranje — odgovarajući pozivi dokumentirani su na ovoj web-stranici:
Korištenje preglednika bez grafičkog interfejsa za izradu snimaka ekrana web-stranica
Dokumentacija za Google Chrome API
Snimci ekrana u dopisu vjerovatno su napravljeni pomoću preglednika Google Chrome u načinu rada bez grafičkog interfejsa — proizvoda Googlea i njegove američke matične kompanije Alphabet Inc ...
Korištenje Googleovih sadržaja uobičajena je praksa za ubrzavanje web-stranica zahvaljujući brzim serverima i ne bi smjelo predstavljati kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), jer se podaci isporučuju s evropskih servera.
Još jedan vrlo začuđujući detalj u ovom dopisu, koji upućuje na phishing velikih razmjera, jeste činjenica da nije naveden poziv na broj za uplatu naknade štete. Pri uplati treba navesti samo „Vergleich“ (nagodba), zbog čega se uplata ne može nedvosmisleno povezati s konkretnim predmetom.
Ovi masovni dopisi poslani su putem jedne usluge kompanije Österreichische Post:
Slanje pisama online Post.at
Više informacija i najnovije vijesti o ovom slučaju na: