2. Zašto se isplaćuju veće naknade za najam nego što je uobičajeno kod klasične pohrane sigurnosnih kopija?

Zato što sistem inače ne bi privukao privatne korisnike. Ljude privlače isključivo obećanjima o visokoj zaradi.

3. Koji sigurnosni rizici proizlaze iz trenutnog stanja softvera na dan 16.01.2017?

Softver može izvršavati naredbe na računaru, odnosno pokretati programe, prenositi podatke u oba smjera i učitavati dodatne funkcije. To znači da je u svakom trenutku moguće praviti snimke ekrana, presretati unose s tastature (npr. prilikom korištenja elektronskog bankarstva ili unosa podataka o kreditnoj kartici) ili raditi praktično bilo šta na računaru, a da korisnik to ne primijeti.

Ovo predstavlja rizik za svaku firmu i mora se spriječiti! 

I privatni i poslovni korisnici tako se mogu suočiti s potpuno novim zahtjevima trećih lica. Posebno ako se računar koristi za hakerske upade u sisteme državnih institucija, za napade kojima se ometa rad drugih servisa (D.O.S. napadi) ili za širenje zakonom zabranjenog materijala. To sa sobom nosi brojne rizike od krivične i građanske odgovornosti. (Ponovno djelovanje u duhu nacizma, odgovornost za omogućavanje protivpravnih radnji trećih lica, hakerski napadi npr. na državne institucije, kršenje autorskih prava i još mnogo toga…)

4. Šta se dešava ako se sistem raspadne?

Kao što je već vrlo često slučaj s takvim sistemima, mnogi će pokušati vratiti svoj novac od onoga ko im je prodao sistem ili tužiti firmu Kairos Planet Netzwerk. Međutim, od nekoga ko se ne može pronaći ne može se ništa oduzeti, kao ni od nekoga ko trenutno nema novca.Bečki d.o.o. je također samo fiktivna firma (poštanski sandučić).